Izviđaštvo (skautizam) u Petrinji od 1914. do 1939. godine
Matej Mudrinić "otac hrvatskog skautizma"
Iz knjige POVIJEST ŠKOLSTVA U PETRINJI dr. Ivice Goleca
Skautska (izviđačka) društva u petrinjskim školama djeluju od 1914. godine
Skautizam se u Hrvatskoj i Slavoniji među učenicima srednjih škola širi neposredno prije početka I. svjetskog rata, a posebice 1914. god. kada je otpisom Odjela za bogoštovlje i nastavu (12. VIII. 1914.) preporučeno osnivanje skautskih udruženja srednjoškolske mladeži. Skautska društva u hrvatskim srednjim školama ustrojavana su ponajviše prema pisanim uputama prof. Mateja Mudrinića »oca hrvatskog skautizma« i na temelju njegove knjižice Rukovođ za hrvatske đačke izletne družbe (SCOUT - družbe), tiskane u Zagrebu 1914. god.774. Na gimnaziji od kolovoza do listopada 1914. osnovana su čak 3 skautska udruženja i to: Hrvat (19. VIII. 1914.), Zrinj (21. VIII. 1914.), a nekoliko mjeseci kasnije na toj je školi osnovano i treće skautsko društvo pod nazivom Vis. Budući daje to bilo ratno vrijeme članovi sva tri društva bila su angažirana na pomoći ratnim ranjenicima. Izleti su organizirani na Pecko jezero, u Malu Goricu, Klinacgrad i dr.
Skautsko udruženje koncem kolovoza 1914. osnovano je i na petrinjskoj Učiteljskoj školi. Od šk. g. 1916./17. na gimnaziji djeluje samo skautsko društvo Zrinj, koje ima 12 članova. Društvo Zrinj te je šk. g. priredilo preko 10 izleta u petrinjsku okolicu (Klinac-grad, Čuntić, Vražji skok, Piramida, Pecko jezero, Kotar šuma itd.). Osim izleta održano je više predavanja koje su iznijeli članovi Društva. Osnovana je društvena knjižnica, a članovi su se bavili i sakupljanjem izvanrednih ratnih maraka i značaka. Članovi Zrinja na izlete znali su ići zajedno sa skautima Učiteljske škole koje je predvodio prof. J. Sulek i s njima »poduzimao gimnastičke vježbe i druge igre«.
Nakon stvaranja Kraljevine SHS osnovan je (1921.) Savez izvidnika i planinki, a 1929. taj je naziv promijenjen u Savez skauta Kraljevine Jugoslavije.
Đačka skautska udruženja ponovno su u Petrinji počela djelovati 1923. godine. Osnovana su na Učiteljskoj školi i Drž. realnoj gimnaziji na temelju dopisa Pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju Odjeljenja za prosvjetu i vjere od 18. listopada 1923. god. Dopis je potpisao Kr. zemaljski školski nadzornik Petar Ratković i zamolio školska ravnateljstva da odmah potaknu učenike na osnivanje skautskih društava, a sve potrebne obavijesti mogu dobiti od župskog stana, izvidnika i planinki u Zagrebu.
Stijeg izvidnika i planinki na petrinjskim srednjim školama osnovan je u jesen 1923., a unutar stijega osnovali su vod Zrinska gora. Članovi voda Zrinjska gora nakon žestokih političkih kritika istupili su iz Stijega izvidnika i planinki Jugoslavije i prišli Hrvatskom skautskom savezu utemeljenom 1924. sa sjedištem u Zagrebu.
Od tada jedan dio petrinjske školske mladeži, djeluje u Stijegu učlanjenom u Savezu izvidnika i planinki sa sjedištem u Beogradu, a starješina Stijega bio je prof. S. Zadrović. Drugi dio petrinjskih srednjoškolaca djelovao je u petrinjskom stijegu Hrvatskog skautskog saveza. Društvo je službeno nosilo naziv Hrvatski skautski Stijeg u Petrinji, osnovan je 18. prosinca 1925. godine. Petrinjski Stijeg hrvatskog skautskog saveza djelovao je sve do početka 1930. godine.
Poslije duže stanke na gimnaziji 18. svibnja 1930. ponovno je počeo s radom Stijeg izvidnika i planinki. Krajem sk. g. 1929./30. položili su ispite i skautski zavjet.
Tijekom 1930. Skautski stijeg imao je sjedište u zgradi petrinjske Niže realne gimnazije. Imao je 60 članova od kojih najveći broj bili su učenici gimnazije i Učiteljske škole, ali u Društvu su bili zastupljeni i ostali dijelovi petrinjske mladeži.
Od 1931./32. rad u petrinjskom skautskom Stijegu uskoro prekida svoje djelovanje. Članovi ponajviše prelaze u Ferijalno društvo, a od 1939. u đački stijeg Hrvatskog junaka.
Novija povijest petrinjskih izviđača
Petrinjski izviđači na akciji 1984.
Uz kraće prekide svoj uzlet izviđaštvo u Petrinji doživljava sredinom 70-ih kada odred pod nazivom "Nikola Demonja" aktivno sudjeluje na mnogim radnim akcijama, pa među ostalim daje veliki doprinos uređenju Otoka mladosti (Obonjana). Aktivnost tih godina raste zajedno s brojem članova, a nižu se brojne akcije i taborovanja po cijeloj zemlji.
Početkom rata u Hrvatskoj Odred prestaje djelovati. Tijekom akcije "Oluja" dio njegovih članova u odorama Hrvatske vojske postavlja na vrata izviđačkih prostorija natpis Odred izviđača "Kupa" Petrinja, te je 1996. povratkom života u Petrinji obnovio rad Odreda, uz promjenu imena, te postao punopravan član Saveza izviđača Hrvatske, a time i Svjetske skautske organizacije (WOSM).